Svi hitni slučajevi podijeljeni su u dvije kategorije - prirodne i umjetne. A ako prirodne sile u osnovi nisu podložne ljudskom utjecaju, tada se katastrofe koje stvara čovjek često događaju krivnjom ljudi i njihovim nesposobnim postupcima ili neodgovornim stavom prema poštivanju sigurnosnih pravila.
Klasifikacija hitnih slučajeva
Nepovoljna situacija koja se na određenom području razvila kao posljedica nesreće i koja je podrazumijevala prijetnju životu i zdravlju ljudi, uzrokujući materijalnu štetu i remeteći ekološku situaciju, ubraja se u kategoriju katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Prema svojoj ozbiljnosti, ti su događaji klasificirani kao mali, veliki i veliki.
Ovisno o području distribucije, izvanredne situacije podijeljene su u pet vrsta - od lokalnih, koje se ne šire izvan mjesta, do globalnih ili prekograničnih. Takva formulacija daje se ako posljedice nesreće prelaze granice jedne države. Valja napomenuti da hitne situacije uključuju samo one katastrofe koje je čovjek stvorio, uslijed kojih su se dogodile ljudske žrtve, poremećena je mogućnost normalnog života i ostvareni su značajni materijalni gubici.
Vrste hitnih slučajeva
Ovisno o uzroku, katastrofe koje su se dogodile podijeljene su u nekoliko vrsta. Nesreće svih vrsta prijevoza koje su se dogodile na cestama i željeznicama, mostovima, prijelazima i tunelima klasificiraju se kao vrste prijevoza. Uključuje i zrakoplovne nesreće koje su se dogodile u zračnim lukama i izvan njih te nesreće na glavnim cjevovodima.
Druga vrsta nužde uključuje eksplozije i požare koji su se već dogodili u industrijskim ili društveno-kulturnim objektima ili ako samo postoji opasnost od njihovog nastanka. U ovom slučaju skladišta goriva i maziva i eksploziva, kemijska i radijacijska postrojenja te mjesta masovnog okupljanja stanovništva predstavljaju posebnu opasnost. Nesreće na skladištima oružja i eksploziva i otkrivanje neeksplodiranih ubojnih sredstava poduzimaju se pod posebnom kontrolom.
Treća vrsta katastrofe koju stvara čovjek uključuje nesreće s ispuštanjem ili prijetnjom ispuštanja kemijskih, biološki aktivnih i radioaktivnih tvari, nesreće u postrojenjima nuklearnog goriva i tijekom nuklearnih ispitivanja.
Zasebna je točka iznenadni kolaps zgrada bilo koje namjene, uništavanje prometnih komunikacija i njihovih elemenata. Dugotrajni prekidi u opskrbi potrošača električnom energijom uzrokovani nesrećama u elektranama ili oštećenjima elektroenergetskih sustava također se smatraju katastrofama izazvanim čovjekom. Isti popis uključuje proboj brana i brana, neuspjeh postrojenja za pročišćavanje i ispuštanje industrijskih plinova s velikom količinom onečišćenja u atmosferu.
