Osoba koja živi u društvu, u većini slučajeva, ne može ne pripadati nekom sustavu organizacije ovog društva, ne živi izvan njega. Postoje mnogi oblici takve organizacije, od kojih je jedan kolektivizam.
Kolektivizam je oblik organizacije društva u kojem najvažnija nije pojedinačna ljudska osobnost, već kolektiv ljudi. Kolektivizam je karakterističan za ljude od davnina, kada osoba još nije mogla sama preživjeti u divljini i nije se ni shvatila kao zasebna jedinka.
Razvoj kolektivizma u društvu
Kako bi se primitivni ljudi mogli sami obraniti od divljih životinja, dobiti hranu za sebe ubijanjem velikog grabežljivca, opremiti stan i pružiti njegovu zaštitu, zadržati vatru na jednom mjestu? To je bilo nemoguće ni cijeloj obitelji, a kamoli jednoj osobi. Stoga su ljudi živjeli u zajednicama i od tada u ljudskom umu postoji razumijevanje da je mnoge stvari puno lakše raditi kolektivno nego samostalno.
U kasnijim vremenima kolektivizam se čuva kao sustav za organiziranje rada pojedinih skupina ili života cijelih zajednica. Na temelju kolektivizma izgrađeni su državni sustavi praktički svih poznatih totalitarnih režima: komunizma, socijalizma, fašizma. U svim su tim sustavima opće zadaće društva bile predstavljene građanima kao najvažnije, svaka je osoba morala odbiti vlastite želje radi rada za dobrobit društva u cjelini.
Zašto kolektivizam djeluje?
Ovaj oblik organiziranja društva pokazao se vrlo učinkovitim iz mnogih razloga. Ljudi imaju tendenciju voditi brigu ne samo o sebi, već i o svojoj obitelji, zajednici, društvenoj skupini, štoviše, rad u korist druge osobe ponekad donosi više zadovoljstva nego briga o sebi. Uz to, osoba treba osjetiti svoju uključenost u poslove grupe, osjetiti važnost svojih postupaka. U obliku kolektivizma on u potpunosti osjeća važnost svojih djela.
Stoga se rad u korist društvene skupine, posebno ako podrazumijeva cijelu zemlju, doživljava kao izuzetno plemenito, neophodno i važno djelo. Zajedno s masovnom propagandom, rad ogromnog broja ljudi u obliku velikog tima u određenim razdobljima povijesti pokazao je nevjerojatne rezultate. Udio proizvodnje naglo se povećao, zemlja se okupila oko jednog cilja, krize su prevladane i život cijelog naroda se popravio. Bez kolektivizma bilo bi nemoguće ili izuzetno teško postići takve rezultate.
Kolektivizam teži otkrivanju plemenitih impulsa čovjeka, prisiljavajući ga da odbaci individualizam i egoizam. Ali istovremeno obećava i koristi za pojedinca: sustav vrijednosti kolektivizma uključuje izgradnju bolje budućnosti za svakog člana društva. I premda već dugo nije moguće uspješno održati duh kolektivizma kod ljudi samo na temelju entuzijazma i propagande, ipak su elementi ovog sustava prisutni u modernom modelu gotovo bilo koje grupne aktivnosti. Čim se radi o timskom radu, poricanju individualne želje radi uspješnog grupnog rada, odgovornosti za druge ljude - govorimo o obliku kolektivizma.
