Černobil je i dalje najgora katastrofa u svjetskoj nuklearnoj industriji. Radioaktivni otpad koji je pao nakon eksplozije četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani Černobil dosegao je čak i zemlje sjeverne Europe, ali dugi niz godina uzrok ove strašne tragedije ostaje u limbu i bez precizne definicije.
Kronika Černobila
Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil dogodila se 26. travnja 1986. godine, uslijed čega je četvrti nuklearni reaktor stanice potpuno uništen. Najopasnije radioaktivne tvari dospjele su u okoliš, a u sljedeća tri mjeseca deseci ljudi umrli su od smrtonosne doze zračenja. Vatrogasci koji su ugasili paljenje reaktora pozvani su na redoviti požar bez upozorenja na opasnost i bez davanja zaštitne opreme. U to je vrijeme nuklearna elektrana Černobil bila najmoćnija nuklearna elektrana u Sovjetskom Savezu.
Nakon uklanjanja požara, vatrogasci su počeli masovno završavati u bolnicama - dok je sovjetska vlada pokušavala ušutkati, a nakon toga umanjiti razmjere tragedije koja je svijet zadesila nekom nepoznatom krivnjom. Iz uništenog reaktora u atmosferu su ušli izotopi plutonija, urana, stroncija, cezija, joda, kao i radioaktivna prašina. Perje tih smrtonosnih tvari protezao se po istočnoj Europi, europskom dijelu Sovjetskog Saveza i zemljama Skandinavije. Većina kontaminiranog radioaktivnog padavina pala je na zemlje Bjeloruske SSR.
Uzrok katastrofe
Do danas nema jednoznačnog mišljenja o katalizatoru eksplozije reaktora. Neki su stručnjaci sigurni da su razlog tome neispravna oprema i pogreške počinjene tijekom izgradnje nuklearne elektrane. Drugi dio tvrdi o mogućoj sabotaži i eksperimentima koji su doveli do neprihvatljivog opterećenja i grubog kršenja pravila za rad reaktora. Treći pak govore o ljudskom faktoru - naime, o nemaru i neodgovornosti zaposlenika Černobilske nuklearne elektrane koji su odgovorni za ispravan rad reaktora.
Postoji mišljenje da bi se, da je reaktor na početku gradnje bio pokriven betonskom kapom predviđenom u projektu, tragedija mogla izbjeći.
Međutim, najvjerojatniji scenarij katastrofe u Černobilu mogli bi stvoriti stručnjaci za nuklearnu fiziku. Najvjerojatnije je do eksplozije došlo uslijed kvara na cirkulacijskom vodoopskrbnom sustavu koji je rashladio uranove gorivne šipke reaktora. Kao rezultat kvara, temperatura u pogonskoj jedinici naglo je porasla, što je dovelo do topljenja šipki i ispuštanja radioaktivne pare iz njih. Ova para kemijski je reagirala sa štapićima presvučenim cirkonijem i oslobodila eksplozivni vodik, pretvarajući jezgru reaktora u smrtonosnu atomsku bombu.
